Srednji Velebit Srednji je Velebit u odnosu na prostor koji zaprema(između V.Alana i B. Oštarija) nešto manje atraktivan dio planine ,ali ćemo i u njemu naći nekoliko vrijednih i zanimljivih zona. Najprije ističemo područje Štirovača-Šatorina.Iako su ovo u prvom redu šumski predjeli ,šume su ovdje kao malo gdje u Velebitu poprimile i pejzažnu dimenziju ,jer se radi o oko 8km dugoj i 1-2 km širokoj depresiji (Štirovača-Klepina duliba) gotovo ravnog dna ,na visini 1000-1100 m i izuzev 3 manje livadne oaze (Štirovača, Jovanovića padež i Crni padež) posve pod šumom (uglavnom crnogorica).Posebnu vrijednost ovom kompleksu daje piramidalni vrh Šatorina ,najviša kota Srednjeg Velebita (1624 m) i jedan od najmarkantnijih vidikovaca na kontinentalnoj strani Velebita.Dok je Šatorina u jurskim vapnencima zona Štirovača –Klepina duliba u trijaskim je naslagama ,znatnim djelom klastičnog facijesa,pa se ovdje na nekoliko mjesta javlja živa voda.Tri kilometra zračne linije od Šatorine ,na primorskoj padini smještena je jedna od najslikovitijih krških uvala—Mlinište,na visini od oko 1000 m.Uvala je poput korita, gotovo geometrijski formirana ,a dimenzijama dna 1x0,5 km.Nekad je Mlinište bilo jedno od najnapučenijih sezonskih naselja u Velebitu,jer je uz stočarenje imalo obradive zemlje ,a i živu vodu (jedinu na primorskoj padini srednjeg Velebita).Dabri su geomorfološki i pejzažno najzanimljiviji dio srednjeg Velebita .Riječ je o nizu krških depresija---uvala i dolaca,od kojih tri nose ime Dabri(Crni Dabar,Ravni Dabar i Došen—Dabar), a tri dulibe—(Došen duliba,Babić duliba, i Crna duliba) .Nadmorska im je visina 650-900m. Između njih ,odnosno njihovim rubom poredani su najljepši kukovi srednjeg Velebita ,s visinama od 900-1300 m. ;Bačić-kuk,Čelina,Kukaline,Kiza,Alaginac i dr.Glavna je zanimljivost i ljepota upravo u tom spletu pitomih zelenih uvala i strmoglavih bijelih litiva.Izuzev Crne dulibe koja je pod đšumom ,svi su Dabri i Dulibe donedavno bili obrađivani i naseljeni.Na prijevoju iz srednjeg Velebita u južni poznata je zona starijih stijena –Brušani—Oštarije.Riječ je o karbonsko-permskim i trijaskim naslagama raznolikog i često klasičnog facijesa,pa ovo područje odudara od večeg dijela inače vapnenačkog Velebita.Zbog stijena koje se normalno površinski spiraju izostao je krški reljef,a Brušanska je dolina poprimila neke pejzažne elemente alpskih dolina.To je ujedno i razlog pojavi stalnih vodotoka u Brušanskoj dolini i na Oštarijama. http://www.nasa-lika.com/forum/index.php/topic,44.msg8900.html#msg8900